19. prosinca 2016.

O termografiji

IC TERMOGRAFIJA

Infra crvena termografija ili IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini tijela koji se promatra. Temelji se na mjerenju intenziteta infracrvenog zračenja s promatrane površine termografskom kamerom

                    

Termogram

Rezultat termografskog mjerenja je termogram, koji daje sliku temperaturne raspodjele na površini promatranog objekta. Temperaturna raspodjela posredno daje informaciju o različitim stanjima same površine ili je odraz strukture i unutrašnjeg stanja promatranog objekta

                      

Termografija u zgradarstvu

Ovojnica zgrade je dio koji odvaja mikroklimatski kontroliran unutarnji prostor od vanjske okoline. Kod termografskog mjerenja karakteristike ovojnice zgrade može se utvrditi:

  • stanje fasade i izolacije odnosno njena oštećenja,
  • pronalaženje toplinskih mostova,
  • prisutnost vlage u strukturi,
  • toplinske gubitke stolarije.

U cilju smanjenja potrošnje energije važno je da je ovojnica zgrade sa svim njenim elementima u što boljem stanju.

Infracrveno zračenje

Infracrveno zračenje ili infracrvena svjetlost (lat. infra = "ispod"; kratica IR od eng. infrared) obuhvaća elektromagnetsko zračenje s valnim duljinama većim od valne duljine vidljive crvene svjetlosti, a manjim od valne duljine radiovalova. To je raspon od približno 750 nm do 3 mm, odnosno od 4,5*1014 do 1011 Hz. Raspon energije koju prenose kreće se od 4,7 do 0,01 eV. Ime dolazi od latinske riječi infra, što znači ispod – obuhvaća valne duljine ispod crvenog svjetla. Te valove emitiraju zagrijana tijela i neke molekule kada se nađu u pobuđenom stanju. Dobro ih apsorbiraju većina tvari pri čemu se energija infracrvenog zračenja pretvara u unutarnju energiju što rezultira porastom temperature. Sunčeva svjetlost omogućuje otprilike snagu zračenja od 1004 W po kvadratnom metru; od toga na infracrveno zračenje otpada 527 W, 445 W na vidljivu svjetlost i 32 W na ultraljubičasto zračenje.

Termokamera

Temperatura

Toplina i temperatura nisu jedno te isto. To najbolje možemo uočiti iz jednog primjera. U dvije po veličini različite prostorije ložimo peć iste veličine tako da trošimo istu količinu goriva na sat; vidjet ćemo da će temperature prostorija biti različite. Veća prostorija imat će manju temperaturu, a manja veću, iako je svaka prostorija, to jest zrak u prostoriji, primio istu količinu topline izgaranjem jednake količine goriva. Dva fizikalna tijela mogu imati istu količinu topline, a različitu temperaturu. Da bi veća prostorija imala istu temperaturu kao manja, morali bismo većoj dati veću količinu topline, to jest morali bismo potrošiti veću količinu goriva. Odatle vidimo da dva fizikalna tijela mogu imati istu temperaturu, ali različitu količinu topline.